U srijedu, 23. ožujka, na tiskovnoj konferenciji održanoj u Kući ljudskih prava predstavljeni ključni nalazi Izvještaja o praćenju suđenja za ratne zločine u 2010. godini koji su zajednički pripremili Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Izvještaj su predstavili Vesna Teršelič (Documenta), Mladen Stojanović (CZMOS) i Zoran Pusić (GOLJP). Na problem naplate parničnih troškova obiteljima usmrćenih upozorila je Jasenka Borojević, udovica Steve Borojevića ubijenog u Sisku u listopadu 1991.
…opširnije
Ponedjeljak, 26. srpanj 2010. Na danas održanoj konferenciji za tisak posvećenoj ključnim nalazima izvještaja o praćenju suđenja za ratne zločine u prvoj polovici 2010. godine govorili su Mladen Stojanović (Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek), Zoran Pusić (Građanski odbor za ljudska prava), Katarina Kruhonja (Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek), Martina Klekar (Građanski odbor za ljudska prava), Veselinka Kastratović (Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek) i Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.
…opširnije
Godinu u kojoj se Hrvatska pripremala otvoriti poglavlje o pravosuđu (poglavlje 23) u pristupnim pregovorima za ulazak u Europsku uniju, u odnosu na suđenja za ratne zločine, opisujemo kao još jednu godinu pospremanja. Radi se na ispravljanju pogrešaka u radu pravosuđa devedesetih godina, kada je u brojnim neprofesionalno i etničko pristrano vođenim postupcima velik broj osoba osuđen u odsutnosti. Slijedi više informacija
…opširnije
iz Izvještaja (Centar za mir nenasilje i ljudska prava, Documenta i Građanski odbor za ljudska prava) sa praćenja suđenja za ratne zločine u RH za 2008. godinu.
…opširnije
Na stranicama
naći ćete dnevno ažurirane stranice sa našim izvještajima sa svih suđenja za ratne zločine u Republici Hrvatskoj te novosti sa suđenja u BiH, Srbiji i Crnoj Gori.
Suđenja u tijeku
Nepravomoćne presude
Pravomoćne presude
Nacionalni
monitoring tim:
Veselinka Kastratović
Mladen Stojanović
Robert Adrić
Vlatka Kuić
Jelena Đokić Jović
Maja Kovačević Bošković
Marko Sjekavica
Martina Klekar
Tino Bego
Milena Čalić Jelić
U svojoj naravi, suđenja za ratne zločine bi, osim opće i specijalne prevencije,
trebala biti prvi korak k pravdi nakon rata i obnovi povjerenja. Ona moraju
biti i reverzibilan proces samome zločinu, odnosno moraju pridonijeti
reafirmiranju vrijednosti urušenih zločinom, dokidanju atmosfere koja je
pogodovala zločinu i preispitivanju političkog konteksta u kojemu se zločin
dogodio.
Za stvaranje pozitivnog ozračja za suđenja za ratne zločine odgovornost imaju
pravosudna, izvršna i zakonodavna tijela Republike Hrvatske, ono ovisi o
njihovoj transformaciji i demokratizaciji. Važnu ulogu imaju i mediji i civilno
društvo.
No, unatoč postupnom poboljšanju i javnom prihvaćanju temeljnih vrijednosti
pravnog poretka, u praksi još uvijek prevladava tek djelomična spremnost
političkih elita i pravosudnih institucija za preuzimanje odgovornosti za
kvalitetno i efi kasno procesuiranje svih ratnih zločina. Suđenja se i dalje odvijaju
u kontekstu društvene „tolerancije" prema „vlastitim" zločincima. Nedostaje
osmišljen i konstruktivan proces suočavanja sa zločinima počinjenim u ratu
koji je nužan dijelom radi uklanjanja njihovih anticivilizacijskih posljedica, a
dijelom zbog potrebe stvaranja modernog društva koje će htjeti, i intelektualno
i emocionalno, apsorbirati postmodernističke civilizacijske stečevine i aktivno
se odrediti prema izazovima koje pred države nastale raspadom Jugoslavije
stavljaju globalizacijski procesi, ali i novi sve(europski) projekt.