hr
eng

Građanski odbor za ljudska prava

Interview za Novosti sa Zoranom Pusićem , predsjednikom GOLJPa

Intervju vodila M. Jašić

12.05.2009.

 

Da li su po Vama presude (od 10, 8, 7 i po 5 godina) male ili velike?

 

Dužine zatvorskih kazni na koje je sud osudio Glavasa i ostale, uzevsi u obzir samo tezinu zlocina za koje ih sud tereti u presudi kao nalogodavca i direktne izvrsitelje, prije su male nego velike. To se posebno odnosi na osude od pet godina zatvora za osobe koje sud tereti kao direktne izvršitelje višestrukih ubojstava.

Međutim, uzevši u obzir širi, prije svega politički, kontekst, osuda Glavaša na kazne od po pet i osam godina zatvora, koje su spojene u jedinstvenu kaznu od deset godina, ljudi koji prate suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj uglavnom smatraju značajnim iskorakom za hrvatsko pravosuđe, njegovu nezavisnost od političkih pritisaka i samim time značajnim za razvoj Hrvatske u smjeru pravne, demokratske države.

 

Da li je došla u pravo vrijeme ili se to moglo i ranije suditi za ove ratne zlocine?

 

Pravo vrijeme bila bi 1992. godina. Mnogi budući zločini bi se izbjegli i Hrvatska bi vjerojatno bila samo subjekt suda u Haagu, tek jedna od zemalja koja traži da se nalogodavci i počinioci ratnih zločina na području bivše Jugoslavije kazne, a ne i njegov objekt.

Ali u to vrijeme ministar pravosuđa RH izjavljivao je da djecu treba od malena učiti da mrze Srbe, Predsjednik RH spremao se podijeliti BiH s Miloševićem, predsjednik Vrhovnog suda smatrao je da Hrvati u obrambenom ratu ne mogu počiniti ratne zločine, predsjednik Sabora otkrio je da je Jasenovac poznat po predstavama „Male Floramy", a na 127 stranica Vladinog izvještaja o kršenjima ljudskih prava u Hrvatskoj za period 1994. - 1998., koji je pisan 1999. a branjen u Ujedinjenim nacijama u New Yorku 2001., nije naveden ni jedan jedini primjer krsenja ljudskih prava u Hrvatskoj.

Da su drugi ljudi bili na vlasti vjerojatno se ni mnogi od zločina ne bi dogodili. S političarima kakvi su izabrani na demokratskim izborima izgleda da ni suđenja nisu mogla biti ranije.

 

Kako komentirate Glavasev bijeg u BiH?

 

Početkom 2008. godine, Hrvatski sabor, odnosno većina zastupnika, donijela je odluku da se Glavašu ukida imunitet ali da sud ne može odlučivati o Glavasevom pritvoru. Kao flagrantni primjer narušavanja trodiobe vlasti i direktnog miješanja zakonodavne u sudbenu vlast, ta odluka bila je na sramotu saborskih zastupnika koji su je izglasali, što je njihova stvar, ali je naštetila i tako sporom razvoju Hrvatske prema pravnoj državi, kao i ugledu zemlje u cjelini, što nije samo njihova stvar.

Možda su to zastupnici, posebno vladajuće stranke, tako odlučili da bi izbjegli direktniji sukob s Glavašem i njegovom strankom. U svijetlu najnovijih događaja teško se oteti usporedbi s onom poznatom Churchillovom rečenicom:"Izabrali ste sramotu, a imati ćete rat".

 

Sto mislite kako ce se dalje kretati ova situacija oko Glavasa?

 

Mislim da je teško zamisliti veću uvredu Parlamentu i Vladi nego da jedan od najbolje plaćenih članova Parlamenta, institucije najodgovornije za zakonodavstvo zemlje, kukavički bježi od tog istog zakonodavstva. Možda će to ubrzati međudržavni dogovor između Hrvatske i BiH koji bi već jednom spriječio da zločinci i kriminalci izbjegavaju sudske presude preskakanjem granice. A ne vjerujem da će i Međunarodna zajednica, koja je imala snage da osnuje sud za ratne zločine, tolerirati bijeg čovjeka osuđenog za ratni zločin, posebno ne u zemlju gdje ta ista zajednica ima visokog predstavnika. Ako se ne dogodi neki mračniji scenarij, kao što je nestanak nezgodnog svjedoka, mislim da će Glavaš završiti u zatvoru.

 

Da li ce se nakon ove presude krenuti sa sudjenjima za ratne zlocinima i u drugim gradovima, npr. u Sisku?

 

Sa nekim suđenjima se već krenulo, baš u Sisku; čelnici SDSSa smatraju, ne bez osnove, da su to „oktroirana suđenja", bez stvarnih dokaza, ali sa ciljem da se primiri dio birača koji suđenje „našim" zločincima doživljavaju kao kriminalizaciju domovinskog rata. No vi ste vjerojatno mislili na suđenja gdje se ne gleda na etničku pripadnost i stranu u ratu osumnjičenih nego na utemeljenost indicija i činjenica za podizanje kvalitetne optužnice. Koliko mi je poznato na nivou Državnog odvjetništva i Ministarstva pravosuđa postoji volja i odlučnost da se podizanju optužnica odnosno suđenju za ratne zločine priđe profesionalno i nepristrano. Ali utjecaj izvršne vlasti na sudbenu na lokalnom nivou, koji zna biti veći nego na nivou države, kao i nesigurnost Vlade oko tih pitanja, nesigurnost kojoj su sigurno doprinijele i nervozne, neprimjerene reakcije premjera, čini moguće odgovore na vaše pitanje još uvijek vrlo neizvjesnim

Građanski odbor za ljudska prava, Selska cesta 112 C, HR-10000 Zagreb • Tel: +385 1 6171530 / Fax: +385 1 64 13 626 • info@goljp.hr