hr
eng

Građanski odbor za ljudska prava

12.02.2009.

Konferencija za novinare: povodom objavljivanja tajnih iskaza sa suđenja za ratne zločine u Osijeku i političkih pritisaka na svjedoke i pravosuđe, na kojima su govorili Zoran Pusić, Katarina Kruhonja i Vesna Teršelič.

 

IZJAVA POVODOM OBJAVLJIVANJA TAJNIH  ISKAZA SA SUĐENJA ZA RATNE ZLOČINE U OSIJEKU

 

 

Od 15. listopada 2007. godine kada je na Županijskom sudu u Zagrebu započela glavna rasprava u kaznenom postupku protiv Branimira Glavaš i drugih, za ratni zločin počinjen na štetu osječkih civila zabilježene su situacije u kojima su svjedoci tražili zaštitu, jer im se prijetilo, situacija u kojima nisu bili zaštićeni od pritiska branitelja, ali i situacije u kojima su svjedoci otvoreno progovorili o pokušajima optuženika da im  se dostavom zapisnika s glavne rasprave „pruži prilika" da svoj iskaz usklade s iskazima svjedoka čija su svjedočenja zabilježena u ponuđenom zapisniku (svjedok Vlado Frketić).

 

No, najeklatantniji primjer kršenja zakonskih odredbi Zakona o kaznenom postupku svakako je objavljivanje tajnih svjedočenja, odnosno iskaza koji su dani na zatvorenim sjednicama, s kojih je dakle, bila isključena javnost. Pri tom je važno istaknuti da je iznošenje podataka s djela glavne rasprave, s koje je prethodno bila isključena javnost, kazneno djelo te se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine može kazniti svatko tko neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji službena tajna ili pribavi takve podatke s ciljem da ih preda nepozvanoj osobi (čl. 351.)

 

- Najprije je u Glasu Slavonije 31. svibnja 2008. g. u članku pod nazivom „Optužnica za ratne zločine u Osijeku 1991. godine na sve klimavijim nogama zbog iskaza svjedoka tužiteljstva" s podnaslovom „Svjedoci iznevjerili tužiteljstvo", parafraziran dio tajnog iskaza svjedoka Nikole Vasića.

 

- I branitelj prvooptuženika Veljko Miljević u članku objavljenom u Večernjem listu pod nazivom „Vasić osuđen za oružanu pobunu" ocjenjivao je vjerodostojnost svjedoka otkrivajući pri tome dio njegovog tajnog iskaza, usprkos zakonskoj odredbi koja ga i kao branitelja obvezuje na dužnosti čuvanja tajnih podataka koji su iznijeti na zatvorenoj sjednici.

 

- Javno je 13. siječnja 2009. godine objavljen i dio tajnog iskaza ugroženog svjedoka pod pseudonimom „zaštićeni svjedok 06" u regionalnom dnevnom glasilu pod nazivom „Glas Slavonije" u članku „ Glavaš nije zapovijedao Zaštitnom četom" koji je potpisao novinar Dražen Boroš.

 

- Zabilježili smo 04. veljače 2009. godine i javno objavljivanje dijela iskaza ugroženog svjedoka pod pseudonimom „Drava" kroz interpretaciju koju je Glasu Slavonije, gdje je dio tajnog iskaza i objavljen, dao branitelj petooptuženika Dine Kontića, odvjetnik Radan Kovač.

 

U navedenim slučajevima ne samo što je prekršena odluka  Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, već je iskazano nepoštivanje suda, jer se objavljivanjem i dijela iskaza ili njegovim parafraziranjem iskaz čini dostupan javnosti, ignorira se odluka Vijeća, pokazuje se samovolja i nepoštivanje pozitivnih propisa Republike Hrvatske, na kojima je temeljena odluka Vijeća o isključenju javnosti. Posredno se utječe na konkretnog svjedoka, kao i na svjedoke koji će svoj iskaz tek dati.

 

 

Tražimo da nadležne institucije postupe po odredbi članka 351. KZ-a u kojoj se kaže:

 (1) Tko neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim  podatke koji su službena tajna ili pribavi takve podatke s ciljem da ih preda nepozvanoj osobi,

kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz koristoljublja ili ako je riječ o osobito povjerljivim podacima ili ako je djelo počinjeno da bi se podaci objavili ili uporabili u stranoj državi,

Počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno  iz nehaja,

Počinitelj će se  kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

 

Zoran Pusić                                        

GOLJP                            

 

Vesna Teršelič

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

 

Katarina Kruhonja

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

 

 

 

 

Osijek

Sažetak izlaganja Katarine Kruhonje.

 

"Izjava koju je u svojstvu svjedoka dao Vladimir Šeks je, po našem mišljenju, također vid pritiska. Uz obavezu da istinito iskazuje na sudu, Vladimir Šeks je odgovoran i za svaku javno izrečenu riječ jer obnaša jednu od najviših političkih funkcija, potpredsjednika Hrvatskog sabora.

 

Gospodin Vladimir Šeks, kao i svaki drugi svjedok ima pravo ne iskazivati o onome što bi njega osobno ili bliskog srodnika izložilo sramoti, teškoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. U tome smislu prihvatljiva je njegova izjava kao svjedoka da, što se tiče kaznenih djela za koje se optuženici terete, a imaju kolokvijalni naziv „garaža" i „selotejp", on, u to vrijeme predsjednik Regionalnog kriznog štaba, odnosno povjerenik Vlade Republike Hrvatske, nije o tome imao nikakve spoznaje, odnosno informacije.

 

Međutim, na pitanje je li se bilo koja struktura u Osijeku, bilo civilna, bilo policijska ili vojna tijekom 1991. godine bavila zastrašivanjima, odmazdama ili likvidacijama civila, u svom iskazu je naveo da to apsolutno nije točno.

 

Svjesni smo težine situacije kakva je bila u Osijeku u ratnim mjesecima i hrabrosti branitelja u obrani a civilnih službi u održavanju prometa, opskrbe i zdravstvene pomoći  unatoč stalnim granatiranjima. Svjesni smo realne opasnosti od djelovanja tzv. „pete kolone" u ratnim okolnostima, kao i nepovjerenja i straha od  njezinog djelovanja. Svjesni smo da su ratne okolnosti pogodno tlo za kriminalna djelovanja.

 

No, Centar za mir je 1992. godine upozoravao i tražio da se prekine i sankcionira  sustavne povrede ljudskih prava koje su činjene baš kroz instituciju države - kroz nezakonito djelovanje Vojno stambene komisije u nasilnom istjerivanju obitelji iz vojnih, ali i društvenih stanova i privatnih kuća. Tijekom 1992. godine smo, zbog konkretnih slučajeva, u više navrata kontaktirali lokalne policijske, vojnopolicijske i civine strukture te institucije Republike Hrvatske uključujući i Odbor za ljudska prava Hrvatskog sabora i Predsjednika Republike. Pisani izvještaj o tome dostavili smo u kabinet potpredsjednika Vlade RH, Vladimira Šeksa u ožujku 1993. godine. Dokumentaciju i iskaze  46 oštećenih obitelji, iskaz o osobnom prisustvovanju nasilnom istjerivanju jedne obitelji iz stana od strane pripadnika Vojno stambene komisije, te izjave koju je meni osobno, i pokojnom Krunoslavu Sukiću, dao Petar Kljaić u vezi tih radnji predali smo Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, a prije 4 godine podnijeli smo kaznenu prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Vojno stambene komisije, Petra Kljajića. Ako za te činjenice Vladimr Šeks, kao predsjednik Regionalnog kriznog štaba nije znao 1991. i 1992. godine, nikako ne može tvrditi da o njima nije informiran kasnije te je netočna njegova konstatcija da „apsolutno nije točno" da bi ikoja civilna, policijska ili vojna tijekom 1991. godine bavila zastrašivanjima, odmazdama ili likvidacijama civila.

 

Ovom prilikom tražimo od Državnog odvjetništva da konačno ili odbaci našu kaznenu prijavu ili po njoj postupi otvaranjem istrage".

 

Građanski odbor za ljudska prava, Selska cesta 112 C, HR-10000 Zagreb • Tel: +385 1 6171530 / Fax: +385 1 64 13 626 • info@goljp.hr