hr
eng

Građanski odbor za ljudska prava

Razgovor za Novi list sa Zoranom Pusićem, predsjednikom GOLJPa

 

23.03.2009.

 

Na današnjem okruglom stolu govorit ćete o primjerima suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj koje smatrate zabrinjavajućim. Koji su to, ukratko, primjeri, i zašto zabrinjavaju?

Suđenja za ratne zločine, u smislu pravednog i nepristranog suđenja s ciljem kažnjavanja počinitelja zločina, a ne zloupotrebe sudstva kao instrumenta osvete, bila bi teška zadaća za svaku zemlju i za svako pravosuđe. Konačno, i do osnivanja ad-hoc kaznenog suda u Haagu 1993. godine, vodila su dva argumenta - da počinitelji ratnih zločina trebaju biti kažnjeni i da je u tom vremenu to preteška zadaća za domaća pravosuđa.

 

Nevladine udruge koje prate suđenja za ratne zločine čine to iz uvjerenja da je stupanj nepristranosti pravosuđa i njegove sposobnosti da se uzdigne iznad ideoloških predrasuda i odoli političkim pritiscima, osnovno mjerilo zrelosti demokratskog društva. 

Smisao i cilj kritike pravosuđa koja je prisutna u godišnjem izvještaju o praćenju suđenja za ratne zločine i o čemu će se diskutirati na okruglom stolu je da hrvatsko pravosuđe dostigne nivo na kojem će moći uspješno odgovoriti i na ovako teške zadaće. Argumenti za tu kritiku osnivaju se na zapažanjima promatrača iz Centra za mir - Osijek, Documente i GOLJPa koji su pratili suđenja za ratne zločine tijekom 2008. godine.

O nekim zabrinjavajućim primjerima, kao što su razni aspekti pritiska na svjedoke u suđenju B. Glavašu i ostalima, o uplitanju politike u područje kompetencije sudbene vlasti ili o presudama gdje su se eklatantno zanemarili iskazi relevantnih svjedoka, a poklonilo povjerenje nepouzdanom (po riječima samog suca) svjedoka kao u slučaju „Koranski most" bilo je već dosta rečeno u javnosti. Ovdje ću spomenuti neke manje poznate, ali isto tako zabrinjavajuće, primjere.

 

1. Nepokretanje sudskih postupaka u slučajevima gdje su se ratni zločini nesumnjivo dogodili ili protiv onih koji su ih prikrivali.

Npr. - U suđenju za zločine u Medačkom džepu utvrđena su imena 6 civilnih žrtava koje su stradale u području djelovanja specijalne policije. Kako za specijalnu policiju nisu bili odgovorni ni prvo ni drugo optuženi za te zločine nitko nije optužen.

- U istom suđenju izašlo je na vidjelo da je organizirano prevezeno 40 leševa iz Medačkog džepa, bačeno u septičku jamu kuće u predgrađu Gospića, a kuća je potom minirana. Ta činjenica nije našla mjesto u optužnici.

- Tijela sedamnaest civila ubijenih u Paulinom Dvoru organizirano su prevežena u tajnu masovnu grobnicu, kuća u kojoj su ubijeni je minirana, nekoliko godina kasnije tijela su prevežena u sekundarnu grobnicu udaljenu nekoliko stotina kilometara.

- Tijela petero zarobljenika ubijenih u šumi Česma kod Bjelovara su nakon patološke sekcije nestala.

2. Prekidanje suđenja na duže od dva mjeseca što je za posljedicu imalo vraćanje glavne rasprave na početak.

Npr. - Osim već notornog slučaja u procesu protiv B. Glavaša i ostalih gdje se to dogodilo dva puta, to se dogodilo i u dva različita procesa za zločine počinjene u Dalju, u procesu za zločin u Sremskoj Mitrovici, u procesu za zločin počinjen u Lovasu, u procesu za zločin počinjen u Lovincu, u procesu za zločin počinjen u Mikluševcima, ..

Takvi prekidi produljuju pritvor optuženih i narušavaju pravo žrtve da se utvrdi krivnja i počinitelj.

3. Neujednačena praksa pritvora

Npr. - Za zločine u Bereku gdje se radi o okrutnom ratnom zločinu, ubojstvu 3 osobe koje su zatim bačene u bunar i na njih je bačena bomba, optuženom nije određen pritvor.

- Optuženi pred županijskim sudom u Vukovaru proglašen je krivim za protupravno zarobljavanje ali ne i za nehumano postupanje kako ga je teretila optužnica. Do izricanja presude proveo je 2 godine i 6 mjeseci u pritvoru. Osuđen je na kaznu zatvora od 2 godine i 6 mjeseci.

- Slučaj koji je notoran i vjerojatno nezabilježen u sudskoj praksi je odluka Sabora da prvooptuženi u slučaju Garaža i Selotejp izađe iz pritvora dok su ostali optuženi ostali u pritvoru.

4.  Nedovoljno jasna odluka Ustavnog suda i njeno nepoštivanje

Iako Ustavni sud na svojoj sjednici od 19. 11 08. donosi rješenje u kojem, između ostalog, piše: „strankama koje su izgubile sporove pred domaćim sudovima primjenom ZOŠTa, a svoje su tužbe podnijele na temelju brisanog članka 180. ZOO, ne bi se trebali naplaćivati sudski troškovi. To stajalište Ustavnog suda obvezujuće je za sve.",

 

Građanski odbor za ljudska prava, Selska cesta 112 C, HR-10000 Zagreb • Tel: +385 1 6171530 / Fax: +385 1 64 13 626 • info@goljp.hr